Holi goŋnɗo Abu Soh?
Gorko dawriyaŋke maalinaajo,
O jibinaa ko hitaande 1953 to wuro Gaawinane (e nder diwaandu ñoro du Sahel, Maali)
Caggal jaŋnɗe makko leyiije to wuro Gaawinane hakkunde 1960 kañe e 1965, Abu Soh waɗoyii jaŋnɗe mum hakkundeereje to lisee Badalabugu Bamako
Ko ton woni ko’o heɓii seedaantagal (baccalaureat)
E caltuka gannde ɗemɗe E htnd 1972.
Mo dañii baawal e administration générale kañum e hakeeji yimɓe
To suudu jaŋngirdu wiyteendu( École nationale d’administration du Mali) e htnd 1976.
Mo natii e golle reŋndo ( intégrant la fonction publique)
Mo waɗi guwernoora region moɓti, mo wonoo jogiiɗo ginol golle marɗe e diwaanduuji,
Haa e nder duuɓi keewɗi,
E htnd 1991, mo laatiki hooreejo kabine jagoorɗo kumaniiɗo kabaaru ko ndema, mo jogiima gini gollirɗe toowɗe keewɗe e nder golloreɗe laamu,
Mo woni conseiller tekniki jagoorɗo Aranɗo,
Gollootoɗo E fedde wiyteende (haut commissariat des nations unies pour les réfugiés)
Hooreejo golloorde
Unité d’appui à l’exécution nationale,
E siilo htnd 2005
Mo waɗaama guwerneer region Segu.
09 seeɗto 2009 hooreejo leydi ndin amadu tumani tuure waɗii mo Koolaaɗo kuuɓal ngam nawurde golloorde office du Niger yeeso
E waylugol jagoorɗe modibbo Sidibe 06 seeɗto 2011
Mo woni cuɓaaɗo jagoorɗo Aranɗo ngam nawrude nokku office du Niger yeeso,
E nder gouvernement mo siise mayam kaydama Sidibe.
Iwdi ko Hello pinal, firti ɗun ko Issa Kulibali