Maamuudu Dikko waɗi Cukaagu mum ko Tummbuktu to Taani’mum Gorko tawi ngaan saanga Taniraaɗo o Ko Almaami Wonno to Tummbuktu,
Kadi ko ɗoon Maamuudu Dikko Fuɗɗorii Jaŋde nde o heɓata Duuɓi 15 Tawi o waawi Qur-aana: caggal ɗuum o yahi Duwanza ngam ɓeydoyde Jaŋde Makko, e ngaan Saanga Tawi Ceerno keɓtinaaɗo waawde Ɓuraana ina Duwanza ina wiye Ali Loor,
Hit: 1968 Kudata waɗi feewde e Moodibo Keyta ndeen Tawi Dikko ina jaŋnga to Duwanza nde o Tili ɗoon o hibbitii To Tummbuktu ndeen tawi ko o Suka kono tawi ina anndi Ɓuraana Sanne, Maamuudu Dikko Ɓurno yiɗde fof ko ganndal E Jaŋde e Diine: Maamuudu Dikku immi kadi yahi Muritani kono o Ɓoyaani toon o roonti to Makka o waɗi Duuɓi 2 Omo Jannga to Madiina,
O tili toon o Arti Leydi mum Maali, o jooɗoyi Bamako Wolese-Bugu ina jaŋngina Madarasa,
Ɓooytaani Laamu Mali waɗi Kawgel Jannguɓe Arab ndeen Ngeel Kawgel Maamuudu Dikko Nawi raayi,
Ndeen Dikko itta Bamako Nawa Tummbuktu ina Janngina Toon Ɗemngal arab,
O woni Tummbuktu Duuɓi seeɗa ombo janngina yimɓe… caggal ɗuum o hibbitii Bamako 1980 o waɗa Almaami Juulirde Baadala-Bugu,
Dikko ina nana Ɗemɗe keewɗe
Fulfulde
Farayse
Bammbara
Sooniŋke
Koroboroore
Arabeere
Ɗuum Tagi he hit: 1987 fedde Ina wiye Amipi (AMUPI) Daraniinde ko Faati e Geɗe lislaam ɗo he Mali Noddi-mbo yo Ar gullida e Maɓɓe
Caggal ɗuum Amipi Waɗi ɗum Koolaaɗo Kuuɓal
Gila ndeen haa jooni ko Maamuudu Dikko woni Kolaaɗo kuuɓal ndeen feɗde,
Siilo hit: 2008 Maamuudu Dikko Suɓa waɗa Hooyreejo Lislaam en Mali (fedde Juulɓe ɗo he Mali) ko famɗi fof o waɗi heen Duuɓi 11 o ɓami 2008 o acciti 2019,
Hit: 2009 Tawi ATT ina e jappeere laamu ndeen Suudu Sarɗiyaŋkooɓe toowndu Si’nii Kuulal gootal; ngal Yaydataa he Jiɗaale Diine, Ndeen Maamuudu Dikko e Siriifu Mo ñooro mbaɗi mooɓondiral Mawnga (Alla Ɓuri Mawnu) to Boowal ❷❻ Marse nden kadi tawi Ahmadu Tumaani Tuure ina waɗi jahaangal To leydi Libi nde o tinno Ɓooɓondiral ngal tan o Dogi o artii o jooɗdi e Mawɓe diine ɓe kadi o jaɓaniɓe Kuulal ngal Itta ngal waɗa “Abbadone”..
2013 Maamuudu Dikko jagganii Junngo Oɗo Laamiiɗo Hannde woni IBK
E Laawol 2mol he Ibk heɓi jaalogal e Dow Suma’iila Siise fotde 77%.
Kono ngaal Jaggondiral ibk e Dikko Juuɗe Ɓooytaani Duuɓi seeɗa tawi Hare Fuɗ-naange nde Ɓeydiima Saɗne Waɗi-boniiɓe Cariima Sanne Cuuɗi nani Duppe Yimɓe Nani Mbare yanti kadi Mbuñaari nani Hebi Yoolde Ngalu leydi; ko ɗuum waɗi Dikko e ibk Luurdi Ceerti,
Nde wonno Dikko wii ko goonga ko-o imaami kono kadi ko o ɓii leydi o jooɗo’taako aa bada ina yiya Ɓeɗɓe Leydi ina halko tawo O haalaani heen huunde.
Ñande 12 Bowte hit: 2015 To Juulirde Mawnde nde Bamako Dikko Dari wii Mali janfaama Mali janfaama Malinaaɓe yogo Njanfiima Mali🇲🇱 kadi o Suɗaaki E leggel o Moggaaki kuɗel o wii nde hare Wonnde ɗo he Mali ko Hare nde Tubakooɓe Ɓamdi kawri mbele eɓe Njiimta e Mali kadi no arane (idane) nih,
Dikko Jaɓata *Caŋarte: ngam ndeen nde Leydi ina wiye Peyi-ba Neldiino Porje Mawɗo Kaalis Mbele ina waɗta jaŋngeede to Cuuɗi jaŋnganirɗi Lekkoñ: huunde nde ngannduɗa Diine ina riiwtinde Pinal Mali ina riiwtinde, (Debbati-gorati) ndeen Maamuudu Dikko e Hooyreeɓe Diine Heewɓe kaaldi Kawri ɓe Cali oon porje ha yoori yo jaŋnge ɗo he Cuuɗi Ekkol Mali.
E Hit 2019 Buuye e Dikko ɓiɓiino Anniiya ina Ndu’ano Mali ndeer ɗuum Laamu ngu Neldi’ɓe 50 Miliyoŋ yoɓe Mballitoro, kono dikko geddi wii yoɓe njah ɓe paabiyo Duga’moolto en Riwaaɓe e Nokkuuje mum en,
Dikko haaɗaani ɗoon tan o ƴetti konngol o huccini he Farayse o wii Gon’gol ɗo Arme farayse e Arme UN fof ko meere ala nafa ala Ngartam kadi o wii holno faamorto Hay so Hooyreejo Leydi ina yaha To Fuɗ’naange to ko maa Minisma Rokka ɗum yamiroore
O wii ala ko woni haaju Woɗeeɓe ɓe so wona artirde Kalfaandi ndi He leydi he
23 Mbooyi 2019 njannguuji mbaɗi mbari ko ɓuri 160 aade to wuddu leydi to (Ogosagu)
Ñande Mawnde 5 Seeɗto hit: 2019 Dikko noddi ɓiɗɓe Leydi ndii yo ngar Mbaɗa Seppo ngam Tellinde Lamminaaɓe Laamu ngu, (Gofornama) ndeen tawi Suma’iila Bubeyi Mayga ina wonnoo yooyreejo Jaagorɗe Mali🇲🇱,
Yimɓe njalti he keewal njaabi Dikko Fotde 200 000 Neɗɗo nooti no,
Ɓooytaani ñande 18 Seeɗto 2019 Suma’iila Siise acciti Laamu.
ñande 17 Silto 2019 Maamuudu Dikko Noddi Pottital Mawngal to galle pinal e Ñeeñal inniraaɗo Ahmadu HP Bah, ndeen o Tafi Lannda Makko inniraaɗo CMAS e ngaal mooɓondiral ko famɗi Fof fotde yimɓe 6000 nootiima ɗum ñande ndeen,
Kono ɗum heewi haala sanne Malinaaɓe ina Laaɓndondira mbele immaami immaniiko Jappeere Laamu wolla….. ?
Maamuudu Dikko ina jeya e Dogol Mawɓe 50 Ɓe ndarnde mum’en Heɓtina hannde he Afrik Ɓaleeɓe; o ari ko o 34ɓo
Maamuudu Dikko Ɓami haalan’de Laamu goonga gilaa 1991.