Kono Ceŋen ɗo winndannde
Aamadu Tijjaani KAN, winndiyanke, wiɗtiyanke.
DARNDE RAJO E WAYLOWAYLOOJI JAMAANU
Ummaade e hitaande 1894, nde suka ganndo biyeteeɗo Guglielmo Markoni feewni rajo, e nder dentingol gannde annduɓe heewɓe adinooɓe mo, rajo seeraani e waylaade e jahrugol yeeso aduna oo.
Eɗen mbaawi wiyde taaɓe keewɗe mbaɗii, caggal mum, kono ngo ɓuri waɗtude nafde tigirigi ko e nder kitaale 1930 fayi yeeso, jeewte baɗɗe faayiida mbaɗti waɗeede heen, teeŋti e leydi farayse.
Ko nde rajo feewnaa kumpa e niɓɓere wonnoonde hakkunde yimɓe ɓee e leƳƳi winndere ɗii e leyɗeele ɗee fuɗɗii ňoortaade. Kumpa iwii, neɗɗo so udditii rajo mum ina waawi heɗaade e waktu dottaaɗo yeewtere nde yiɗi heɗaade ndee.
Faayiida rajo, nafooje mum e kaawisaaji mum, ina reɓa haa leyɗeele fof kimmani daňde ɗum, ngam ittondirde kumpa hakkunde laamu e laamaaɓe, sarde kabaaru no ɓuri yaawirde, weltinirde e weytinirde, to bannge jeewte pinal, ganndal e nehdi.
Rajo, ko kuutorgal keɓnirgal kabaruuji, jaawngal, beeɓngal kadi huutoraade, jannguɗo e mo janngaani fof, ina mbaawi ɗum huutoraade, sabu heewaani silkobilkooji, kadi coggu mum ina newanii hay ɓe daňal mumen yahraani noon fof.
So en nduttiima e saaktirde kabaruuji mawnde ndee, hono ko wiyetee Rajo Nasiyonaal, hono habrirde ngenndiire, ko nde jeyal ngenndi.
Ko laamu jogii njuɓɓudi mayre e innde jaagorgal kalfinaangal kumpite. Liggotooɓe e habrirde ndee walla humitirde ndee ina keewi, sabu moni dillirta heen ko e fannu jaŋde mum, gollal mum, ganndal mum. To bnnge goɗɗo, haalirde ngenndiire, ko laamu lelnata njuɓɓudi jeewte mum, hono ndaɗɗudi ndii. Wonaa ko weli neɗɗo walla no weldi ɗum fof, haaldirta walla saaktirta kabaruuji.
Sabu dokkirgol kabaaruuji, duuɓi keewɗi, caggal jeytaare, ko e geɗe keeraniiɗe laamu jeyanoo, yeru no toppitaade jaŋde, cellal, ngalu e kisal ngoniri ngoƳa laamu nii, kumpital ne, ko noon jeyraa e ko laamu rewindtoo. Enen e koye men nii, eɗen nganndi ɗuum, sabu eɗen mbiya ko : haala feewnata, bonnata. Konngol ko ndiyam, so rufii ɓoftotaako. Konngol ina bonna ko fetel waawaa bonnude, …
Konnguɗi pulaar, kaalooji e nafoore haala e faayiida mum e ko bonnata, ina keewi limotaako. Ko ɗuum jeyi sabaabu laamu tamde duuɓi keewɗi kabaaru e junngo mum hade firtaare ɓamtaare walla luural mawngal hakkunde laamɓe e laamaaɓe, walla hare hakkunde leƳƳi nde musibbaaji bonɗi iwrude toon, tawa ňifgol mum weeɓataa.
Tee ɗuum bonnii walla firtii leyɗeele keewɗe. Ndeen noon ko fotde laamu e reende, rewindaade loowdi jeewte.
Hade men rewindaade loowdi jeewte tawo nii boom, laamu uddittu duɗe hebla heen jaayndeyankooɓe no kabaruuji ndoɓindirtee, ndokkirtee, tawa ko celluɗi, ndokkiree kadi e haala njuumtuka, newiika faamde e heɗotooɓe.
Ko nii laamu fof tammborii tamiri saaktirde mum kabaruuji mawnde. E leydi men, haa nii e ko heewi e leyɗeele Afrik goɗɗe, ko e kitaale 2020 laamuuji ɗii puɗɗii wellitde labangal ngal jaggunoo e Caaktirɗe mawɗe ɗee.
Saabii ɗuum, ko dawrugol dimɗinde diiwanuuji leydi, e daranaade mbele diiwaan fof ina joganoo hoore mum geɗe mum, etoo ligganaade hoore mum, e waawande hoore mum, kadi yiytoo hoore mum e kala ko fayti e ɓamtaare mum ndernderiire, foti wonii ko pinaliyankoore, fagguduyankoore, haa e geɗe goɗɗe, kimmuɗe yeewteede jowitiiɗe e ɓamtaare nokku.
Ngal ɗoo jaɓɓal kesal, jippitinde Kabrirɗe e nder diiwanuuji, kominaaji, so tawii yuɓɓinaama no haanirta nii, maa ɓeydo saňde jokkondiral, ganndondiral, kuutondiral e anndude mbaawkaaji renndoyankooji e fagguduyankooji mooftiiɗi e diiwaan hee. Ɗuum, sikke alaa e ɗuum.
Kono yettaade e ndeen faandaare won ko naamndii ko himmi waɗeede.
Ko adii fof, ko alaa e sago ngoƳaaji renndo ngoo nganndee, e fannuuji mum fof. Ko e dow ɗuum, jeewte ɗee tuugotoo. Tawa kadi yeewtooɓe ɓee, gaa gaa waawde ɗemngal ngal, ina njogii humpitooji laaɓtuɗi e ɗiin fannuuji walla e oon fannu.
Rajo, ina jogii ko heewi ko waawi naftude yimɓe nokku. So yimɓe mbaawii yiytaade koye mumen e jeewte ɗee, ma ɗum jibinan ɓesngu diiwaan nafooje mawɗe.
Ina moƳƳa kadi paamen, gaa gaa soklaaji ɗi yimɓe ɓee kolliti ina njiɗi yeewtee e rajo hee, yiilooɓe rajo ngoo, ina poti miijaade e miijtaade e geɗe ɓeydooje renndo ngoo, tawa won to huunde nde alaa e nokku men won to waɗaa, mbaɗen heen jeewte, nguurten yimɓe ɓee e ɗuum, haa mbaɗta naftoraade nde, ɓeyda daňal mumen. Jeewte mbaɗeteeɗe e ɗeen toɓɓe kese, ko ngam findinde, hirjinde, e reentinde walla jeertinde.
Kala ko woni himme yimɓe nokku, Saaktirde kabaruuji ina haani wallitde e no gollal gummanaangal foti waɗireede, nde foti waɗeede, ko foti waɗeede, potɗo waɗde, e to foti waɗeede. Ko e rewindaade jaabawuuji ɗee naamnde, gollal tabitintee, mbaɗee no ɓuri yooɗirde e ŋarɗirde.
Ndeento-ɗen pelmogol, ngabbito-ɗen e karoliɗgol kala gollal ngal njiɗ-ɗen tabitinde. Nde ko e oo sifaa tan, yimɓe ɓee mbaawata yiytaade koye mumen golle mumen, ndaroo yo ɗum wuur, jarana ɗumen kadi waɗde heen jawdi mumen, kala nde ɗuum jojji waɗeede heen.
Rajo ko fereeji keewɗi naamndii, ko alaa e sago peeje ballitooje ngo e wuurde nguurndam njuutɗam miijtee. Yeewtooɓe ɓee ndaňa kaɓirɗe ko mbaɗiri golle mumen no feewirta nii, lewru maayndu fof tawa ina keɓa mbarjitaari mumen.
Yarlitaare so juutii, welsindaare feeňat e golle. Ɓuri moƳƳude, ko kala ko neɗɗo ina golla tawa ina yiytoo heen hoore mum, heɓa heen nafoore e manoore fof.
Ɗuum waawataa tabitde so tawii jeewte maggo fof kaaɗi tan ko e welnere. Yo ngo abbo e ngoƳaaji renndo ngoo fof.
Ngo wona ruttorde, jannginirde, findinirde, jeertinirde, aynirde, awirde, remirde, safrirde ɓalli e ngoƳaaji renndo fof, … So ɗuum waɗii, ma heew heɗotooɓe. Haa diiwanuuji goɗɗi, mbaɗtora ngo, mbaɗta heɗaade ngo kaɗpat. Mbaɗta tawnude ngo nii e kala ko dillata, hay so wonii hakkunde leydi e leydi.
Ɗuum kadi aaɓnortoo tan ko tawa gardiiɗo oo e ɗowooɓe jeewte ɗee haa e heɗtotooɓe ɓee, kaňumen fof, ina mballondira e peeje e miijooji. Nde tawnoo rewindaade golle rajo wonaa huunde newiinde.
Rajooji renndooji dowri, ko kumpitirɗe jogiiɗe fotde e nder ɓamtaare renndooji men. Ɗi mbaawaa waasde woodde. Kono nguurndam majji fawii tan ko e jaggondiral ɓiɓɓe diiwaan fof, tawa janngoowo oo, ceernaajo oo, debbo desaaɗo oo, naalaŋke oo, fitiram-golle oo, demoowo oo, haa e dariiɓe e dille ɓamtaare nokku oo, fof en, tawa ina jiytoo koye mumen e ko ngo bayyinta koo.
Yantude kadi e wallinaade pelle walla dente jahruɗe toŋtude caaktirɗe kabaruuji, goongɗinɗe nafoore kumpitirɗe e nder renndo.
Eɗen njoortii hannde kumpitirɗe, ko ko poti woodde e duumaare e saraade e nokkuuji ɗii no haanirta nii, sabu so ɗe njuɓɓinaama, maa moni e men fof daň heen ngartam mawɗam, nduttittooɗam e men, wonana en ɓamtaare huuɓtidinnde.
Tabitii, kala renndo daɗaango e humpito, renndooji keɓooji ngo ɗii mbirtoto ngo ina nguuɗa, tee ngontaa heɓtaade ngo e aduna.
Ko ɗuum waɗi, banndiraaɓe, musidɓe tedduɓe, e ndee ňalaande teddiniraande rajo, e tiitoonde yowitiinde e fotde nde rajo waawi daraade ngam duusde jahrugol yeeso renndo, mbiyaten tan e tonngol daɓɓol, ko so tawii jom maggo’en ndariima, pellitii waɗde ngo kuutorgal mumen, duusowal ɗumen e ɓamtaare renndo mumen, tawa ɓesngu diiwaan oo fof ina yiytoo e loowdi maggo, ɗuum ina waawi laataade e tabitde.
Eɗen ngeeroo denndaangal caaktirɗe kabaruuji men, nde ɓeydotoo tiiɗnaade e addude ciiňce kese e loowdi jeewte ɗe njuɓɓinanta renndooji ɗii, mbele yimɓe men ina mbaawa abbaade e aduna jahoowo mo dartaaki, gonɗo e woottiɗineede oo.
Ko ɗo Alla mballinto-ɗen to arwannde e to wattannde, yo O wallu en !
Aamadu Tijjaani KAN, winndiyanke, wiɗtiyanke